Sljedeća osoba koja je zaslužna za napredak vozila na dva kotača ili ti bicikla bio je Baron von Drais koji je 1816/1817 (zavisno od izvora podataka) nastavio razvoj Comte de Sivrac-ovog ''koncepta'' bicikla. Napravio je volan. Hm...volan? Pa kaj ga nisu imali bicikli prije ovoga? Ako dobro pogledate na slike, baš i nisu. Vjerujem da je bilo puno lomova na ovakvim biciklima, voziš se samo ravno i onda dođe drvo...No na našu žalost niti Baron van Drais još nije bio pri sebi te nije znao da bi na takvo vozilo ipak trebale doći pedale i kočnice! Da mi je samo znati kako su se odabirali test vozači, mislim da su to bili vrlo hrabri ljudi! Težinom od 40 kilograma Baron van Drais-ov bicikl baš i nije bio neka pomoć u putovanju na daleka odredišta. A zamislite tek voziti se tim biciklom pa makadamu a na njemu drvenu kotači...uf...Ipak će se čovjek još malo načekati dok dođe povoljnije vrijeme za putovanja u daleke krajeve. Mislim da su se tvorci ovih naprava više umorili gurajući ih, nego uživajući u vožnji, no kaj je tu je. Takva su djeco bila vremena! Ipak će konji i cipelcug biti još uvijek neko vrijeme u modi!
I tako, godina za godinom i dođe nam ljeto gospodnje 1869. Ali ovaj puta iz Europe selimo se u Ameriku. Mladi i inovativni William van Anden u New York dodao je pedale na prednji kotač i od toga doba konačno možemo ''vozila na dva kotača'' nazvati biciklima. Eto nam i slike njegovog vozila tj. bicikla! Ne morate sada odustati od čitanja zato kaj pišem samo o biciklima, pričekajte još malo, budu na red došli i motocikli.
William van Anden
Ovaj bicikl imao i volan i kočnice koji su bili funkcionalni. Iako su kočnice odličan izum, još se neko vrijeme drugi izumitelji nisu mogli složiti da na svoje bicikle ugrade kočnice. No ubrzo se stvorio još jedan ne tako mali problem. Ljudi su željeli svojim biciklima postići veću brzinu. Ali kako? Netko se sjetio i uvjerio sve ostale da je jedini način povećanja brzine, povećanje prednjeg kotača. I tako smo dobili novu ''klasu'' bicikala nazvanu High weeler. Nažalost zbog visokog sjedala, visokog centra gravitacije i pozicije vozača prema naprijed, ne s amo da je bilo problema sa penjanjem na taj bicikl, bilo je i problema ukoliko je takav bicikl bio iznenada zaustavljen. A to je rezultiralo daaaaaalekim letom vozača. Sljedeća slika zorno prikazuje jedan takav let.
High Wheeler
No, očito inženjeri toga doba nisu mogli mirovati pa su morali napraviti još jedu bizarnu novinu. Sada su umjesto velikog prednjeg kotača taj isti veliki kotač stavili odozada, a mali korač naprijed. I to su nazvali High Wheeled "Safety" bicikl. Ah...moš' si mislit kak' je bil safety.
High Wheeled Safety
No opet jedan pametnjaković toga doba nakon što je padao sa bicikala i zaključio da mu je bilo dosta padova, lomova i ismijavanja i odlučio je ugraditi još jedan kotač na ''safety'' verziju bicikla i tako napraviti prvi tricikl. Već početkom 1800. bilo nekih verzija pogonskog lanca pa je i lanac ukomponirao u svoj trocikl.
Three wheel safety
Uskoro se pojavljuju i prvi pneumatici i vožnja postaje puno ugodnija. Dakle, konačno smo dobili bicikl koji ima, lanac, pneumatike, kočnice, volan, pedale i možemo dalje nastaviti sa povijesti. I tek sada nakon gotovo 400 godina došli smo do originalne ideje bicikla kojeg je zamislio Michelangelo, doduše uz neka unapređenja, no ipak se sve to počelo od Michelangela i njemu smo zahvalni. E sada, imamo bicikl, čovjek je već lagano počeo putovati svijetom biciklom, bio je brži od balona i nije ga morao hraniti kao konja. Došlo se do povijesnog pitanja: ''Pa jel taj bicikl može ići sam, bez da ja stalno vitlam pedale?''
I tako došla 1818. godina i odlučili ljudi staviti parni pogon na bicikl. Iako ovo nije bilo nimalo uspješno po testnog vozača (kažu da se ''malo'' opekao na paru) moramo im biti zahvalni za taj povijesni poduhvat. Sve se to događalo u Francuskoj u Parizu 5. aprila 1818. Da li je datum točan ili ne, ne znam, ali godina je svakako bitna. Uspjeli su pokrenuti bicikl snagom pare i dolazi opet mračno doba za test vozače! Trebalo je trpjeti strah tih novih izuma i biti prvi koji će ih probati, a ne znate što vas čeka. Jel biste vi imali hrabrosti za to?
parni bicikl
Bilo je na stotine promašenih pokušaja ugradnje parnih turbina na bicikle, ali niti jedna toliko dobra da bismo je nazvali motociklom. Nitko prije 1869. godine nije uspio napraviti malo uspješniji bicikl pokretan vlastitim ''motorom''. Tek 1869. javlja se jedan genijalni inženjer koji uspijeva napraviti pouzdan parni stroj malih dimenzija koji je moguće ugraditi na bicikl. Ime mu je Perreaux. Dobavljač rame je bio Michaux, a mjesto izgradnje Njemačka. I povjesničari kažu da se ovo vozilo može smatrati prvim motociklom. Konačno!
Prvi bajk na svijetu pokretan vlastitim motorom
Istodobno se razvijaju takva vozila sa tri i četiri kotača i tako su nastali automobili. Tih godina i u Europi i SAD-u bilo je na desetke ljudi koji su pokušavali napraviti bicikl pokretan vlastitim pogonom. Očito je industrijalizacija uzela maha na svim kontinentima, a uz industrijalizaciju i novac je bio u igri, jer bila je stvar prestiža tko će biti prvi. Danas su takvi motori prava rijetkost i u najpoznatijim muzejima motocikala na svijetu. Slika pokazuje jedan takav motocikl pokretanog parnim strojem.
Roper parni motocikl
Uskoro se pojavljuju i prve trke motocikala sa parnim pogonom, a nažalost kako su ti parni motocikli već imali i neku brzinu, počinju se dešavati i prve pogibije vozača. O parnim motociklima imam jedan poseban članak, pa kada dođe vrijeme i on će biti objavljen na stranicama mototeka.hr!
U to doba pojavljuju se i ''Zakoni o sigurnosti prometa na cestama'' (dobro, nisu se tak zvali, ali provodili su ih preci današnjih policajaca). Tako je na području Francuske vrijedilo nekoliko jako smiješnih zakona: vozilo pogonjeno vlastitim pogonom van naselja nije smjelo prelaziti šest (6!) km/h, a u naselju brzina je bila ograničena na samo tri (3!) km/h. Još kada bi nam rekli kako su uspjeli tu brzinu i izmjeriti. Nadalje, zakon je bio jasan: vozilom pogonjenim sa vlastitim motorom moralo je zbog sigurnosti upravljati najmanje dvoje ljudi,a treći je morao ići pješke ispred vozila na udaljenosti od oko 50 metara, mašući zastavom i tako upozoravajući ostale da dolazi vozilo pogonjeno vlastitim pogonom! Ima još ti fora sa zakonima: ukoliko je vozač takvog vozila bio brži od konja u kasu, vozač odmah mora biti uhićen. Očito su tadašnji ljudi prvenstveno mislili na brzinu i sigurnost ljudi, šteta što i danas nije tako. A jedan stvarno smiješan zakon je govorio: ukoliko vozač svojim vozilom plaši konje i konjske zaprege, dužan je zaustaviti svoje vozilo, sačekati dok konji prođu i nastaviti vožnju tek onda kada konji nisu u mogućnosti da se plaše vozila, a to je ponekad značilo da vozač mora čekati dok konj ode od njega i do 5 kilometara. E jebem ti zakon, uvijek su bili na svoju stranu!
I sada nam dolazi još jedna prekretnica u povijesti motocikala, a to je izum motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Dakle, prvi ''pravi pravcati'' motocikl, pogonjen motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem napravio je Gottlieb Daimler 1885. godine. Pokretan je motorom kojeg je napravio Otto, a istiskivao je čak, vjerovali ili ne pola (1/2) konjske snage! I tako je došla era motocikala sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Gottlieb Daimler
Motocikli su se počeli naglo razvijati, tako da je bilo puno kreacija i pokušaja izgradnje motocikala sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem.
1892. godine dolazi nam još jedna zanimljiva kreacija iz Francuske. Riječ je o Millet motociklu, koji je imao 5 cilindarski rotacijski motor ugrađen u zadnji kotač.
Millet
Došlo je doba kada je trebalo i konačno ubrati neku lovu od svih tih silnih pokušaja i promašaja. 1894. godine Hilderbrand i Wolfmuller se odlučuju napraviti serijsku proizvodnju motocikla. Bio je to 4-taktni, vodeno hlađeni motocikl sa 2.5 ks koji je mogao postići 30-tak km/h. Bio je napravljen u Francuskoj pod imenom Petrolette. Dakle, bio je to prvi serijski motocikl namijanjen za široke mase .
Hilderbrand i Wolfmuller
Prvi motocikl koji ulazi u serijsku proizvodnju na području SAD-a je Orient-Aster, a početak proizvodnje je 1898. godine. Napravljen je u tvornici Metz u Waltham, Massachusess. Koristio je Aster-ov motor koji je bio kopija francuskog motora od DeDion-Burton. Ovaj motocikl napravljen je 3 godine prije prvog Indijana i 4 godine prije prvog Harley-Davidsona.
Orient-Aster
Bio je to jedan presjek povijesti početka izuma i proizvodnje motocikala. Vjerojatno je bilo još mnogih pokušaja i promašaja izgradnje motocikla koje povijest nije zabilježila (a niti ja preveo), jer su mnogi motocikli i njihovi tvorci tijekom godinama jednostavno nestali, zametnuo im se svaki trag.
Na stranicama
www.mototeka.hr moće ćete i dalje čitati o povijesnim motociklima, počecima proizvodnje motora i općenito o povijesti motociklizma u nas i u svijetu!
Dodajte svoj komentar
Very HappySmileWinkSadSurprisedShockedConfusedCoolLaughingMadRazzEmbarrassedCrying or Very SadEvil or Very MadTwisted EvilRolling EyesExclamationQuestionIdeaArrowNeutralMr. GreenGeekUber Geek
Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
Verifikacijska riječ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:
Pošalji Pregled
yvComment v.1.18.3
Tko je Online
Trenutno aktivnih Gostiju: 6 i Članova: 2
On-line pričaonica
Latest Message: 2 minutes ago
* janko : da, ja osobno sam intiman sa donrotom, mi smo skupa i spavali Very Happy
* Marija : oooooooo.....lol....kaj vi preferirate samo muški rod?
?? Rolling Eyes
* Marija : namirisala sam paljenje guma Very Happy
* janko : što radiš ti na ovim groznim stranicama gdje nema ništa za nježan ženski rod? Very Happy
* Marija : ha ha....ček da caalnem Zokija....Vakuolu Wink
* janko : interesira me: kada će prestati kiša Cool
* Marija : hajde Janko....reci ti nama što tebe interesira
* janko : tebe je lako nagovoriti Mr. Green
* Marija : za krepat poruka
* Marija : ajde dobro....si me nagovoril.....ja sam Marija...dolazim iz Karlovca i volim sve što vole mladi Mr. Green Mr. Green Mr. Green Mr. Green Mr. Green Mr. Green Mr. Green
* janko : hajde Marija, reci ti nama nešto o sebi Razz
* Marija : hehe....Janko...šaljivđijaaaaaaa Mr. Green
* janko : NE ovo ti je virtualni svijet, tu nema živih Surprised
* Marija : kaj tu nema živih?
Sad
* janko : sused kad imaš slobodan termin za depilacijua, ja bi došao da me malo urediš Shocked Razz
* admin : drugarici MURE zbog pisanja pod utjecajem toksina zabranjuje se pristup stranicama mototeke na 5 dana Exclamation
* mure : ne kakaj jankec o majstorijama
* donrot : sve....sused...sve...i depilaciju...brazilsku! Mr. Green
* janko : sused jel radiš i trajnu ondulaciju? Shocked
* donrot : Ja radim make up!
* janko : a imaš li ti novaca za fototosešn? pravi majstor puno košta Shocked
* mure : Twisted Evil Twisted Evil
* mure : hoću fotosešn!!!!
* mure : Shocked Laughing
* janko : ma stislo me pa se požurio Shocked
* mure : jedan podrig i eto te
* mure : đe je moja reklama? Shocked Shocked
* janko : kadi? Rolling Eyes
* mure : ma koji se vrag tu dešava?? Rolling Eyes
* janko : kakav redizajn stranice, zakaj ja ništa neznam o tome Surprised
Only registered users are allowed to post
Slika klika
helmet_template.jpg
Komadi
Sponzorirani linkovi
Motocikli su se počeli naglo razvijati, tako da je bilo puno kreacija i pokušaja izgradnje motocikala sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem.
1892. godine dolazi nam još jedna zanimljiva kreacija iz Francuske. Riječ je o Millet motociklu, koji je imao 5 cilindarski rotacijski motor ugrađen u zadnji kotač.
Prvi motocikl koji ulazi u serijsku proizvodnju na području SAD-a je Orient-Aster, a početak proizvodnje je 1898. godine. Napravljen je u tvornici Metz u Waltham, Massachusess. Koristio je Aster-ov motor koji je bio kopija francuskog motora od DeDion-Burton. Ovaj motocikl napravljen je 3 godine prije prvog Indijana i 4 godine prije prvog Harley-Davidsona.
Tema: Tko je izumio prvi motocikl? (Pročitano 1438 puta)