O Zdrelu nema mnogo potrebe govoriti.... Po meni to nije vredno ni pomena. To je prikaz kako na najbrzi i najefikasniji nacin upropastiti prirodno bogatstvo.
Termalni izvori okiceni sa puno kica, neukusa, preterivanja i zivom (neki to zovu) muzikom.
Do duse, moram da priznam da su nasim umornim butnim i guznim misicima prijali baloncici termalnih voda.
Sto se mene tice zabava vredna citavih 20 min. S obzirom da je tu bilo i kaca sa blatom, dragoj nam Rasi je uslisena zelja da se kupa u njima..
Fotografije sa Zdrela ja nemam ali znam da ih Maja ima. Mozda ce neko drugi opisati Zdrelo u malo boljem svetlu....
Ostaje mi da kazem jos samo par stvari....
Mnogima od nas je ovo putovanje promenilo zivot. Zvuci pateticno ali tako zaista jeste, a to ce se tek videti u periodu koji ce doci. Vecini od nas nije bilo lako odluciti se za putovanje zbog milion razloga.
Ja npr nisam bila sigurna da cu krenuti uopste. Do poslednjeg trenutka sam se borila sa ostankom kod kuce zbog teske operacije psa koja se desila dan pred polazak.
Rasa se bojala otkaza i morala je naknadno, u sred putovanja da laze i maze sefa da je bolesna.
Makica je vec dva dana luda od kolicine ispita koje ima. Ni njoj bas nije bilo sve jedno.
Profesorka bas i nije imala neku podrsku za ovo putovanje, moglo bi se reci.
Jedino je Maja bila spremna na akciju odmah i sad.
... Uprkos brigama i pune sumnje uputile smo se u avanturu... ona je donela mnogo.... Spoznale smo ponovo ko smo i sta smo. Setile smo se odakle poticemo i zasto smo tu. Prepoznale sebe u mnogim portretima i pejzazima. Izasle iz kolotecine svakodnevnog dosadnog zivota.
Utvrdile gradivo voznje motora i zavolele svoje konjice jos vise. Dobile smo komplimente od svojih supruga na ovaj ili onaj nacin, i priznanje da smo posebne.
Zapocele smo nesto i necemo to jos zavrsiti, jer ovo je samo pocetak, a nastavak sledi vec uskoro....

...