Cuveni britanski pisac naucne fantastike Artur Klark preminuo je u 90. godini na Shri Lanki.
Autor romana 'Odiseja u svemiru 2001' pozeleo je za svoj 90. rodjendan, decembra prose godine, da se javi vanzemaljac, da se ljudi odviknu od koriscenja nafte i da na Shri Lanki zavlada mir.
Ser Artur Carls Klark se, uz Isaka Asimova, smatra najpoznatijim piscem naucne fantastike, ali za razliku od njega, Klark se cvrsto drzo nauke i njenih realnih dometa i hipoteza.
Glavne teme njegovih romana i prica su istrazivanje kosmosa, mora i vremena, mesto coveka u vasioni i posledice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama.
Rodjen je u Majnhedu u Somersetu u Engleskoj. Posle srednje Skole, posto nije imao para da plati univerzitetsko obrazovanje, zaposlio se kao revizor u jednom ministarstvu.
Tokom Drugog svetskog rata sluzio je u RAF-u kao specijalista za radare i ucestvovao je u izgradnji prvih sistema za rano uzbunjivanje i automatsko navodjenje pilota sa zemlje.
Posle rata zavrsio je Kraljevski Koledz u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku 1948. godine.
Njegov najveci doprinos nauci je ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji. U njegovu cast, Medjunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom.
Godine 1951. napisao je kratku pricu ''Strazar'' koju je poslao na jedno Bi-Bi-Si-jevo takmicenje. Prica je odbijena na tom takmicenju i komisija ju je ocenila veoma losom. Medjutim, 1964, ce ta prica postati glavna inspiracija za njegovo verovatno najpoznatije delo i film koje je napisao zajedno sa Stenlijem Kjubrikom ''Odiseja u svemiru 2001'', koji je premijerno prikazan 1968. godine.
Od 1956. godine zivi u Kolombu u Shri Lanki. Lekari su 1988. konstantovali da boluje od post poli sindroma i od tada je vezan za invalidska kolica. Britanska kraljica ga je 2000. godine proglasila vitezom.
Poznatija Klarkova dela su ''S druge strane trane neba'', ''Pad meseceve prasine'', zbirka pripovedaka ''Sastanak sa Ramom'', zatim ''2010: Druga odiseja'', zbirka pripovedaka ''Pesme daleke zemlje'', '' 2061: Treca odiseja'', i ''Susret sa meduzom''.