Forum je mesto za druzenje, a ne zamena za zivot. Preterano navlacenje na komunikaciju preko neta ume da utice na realni zivot, time sto ce vam ljudi koji vas okruzuju, i od vas ocekuju duznu paznju, na kraju zaista okrenuti ledja. U krajnjoj liniji, vrlo je glupa i pomalo ponizavajuca situacija u kojoj ti sedis za racunarom satima i zabavljas se, a tvoja supruga umire od dosade. Forum je statican, nece nigde pobeci, tu ce biti i sutra, i za mesec dana, i za godinu dana, za zenu nema nikakvih garancija, ako je dovoljno ispizdis - otici ce. A ovo pricam zato sto zaista znam coveka, i to u vrlo zrelim godinama (oko 45), koga je zena, posle godina preganjanja oko interneta, na kraju napustila. Jedno vreme, naravno, bolid nije ni primetio da je nema, cak je doziveo olaksanje, jer je njena gundjanja dozivljavao kao udar na svoju slobodu i intelekt; forum je, po njegovom misljenju, bio odlicno mesto za demonstraciju istih. Otreznjenje je doziveo kada je konacno shvatio da sa kompjuterom ne moze u krevet, da mu isti nece spremiti rucak ni oprati ves, da nece voditi racuna o domacinstvu niti ici u kupovinu (naravno, to je morala da radi iskljucivo ona, dok je lelemud-genije visio za racunarom), pa cak ni da prica sa njim, jer je chat ipak slaba zamena za zivi razgovor. Na zalost, bilo je kasno da popravi bilo sta, jer je odluka njegove supruge bila konacna. Zato, prijatelju, jebes forum i cuvaj zenu.