Poèetak bajkerske supkulture potrebno je razumjeti u duhu vremena i prostora njenog nastanka. To je bilo vrijeme krajem II. svjetskog rata, vrijeme nastanka atomske bombe i grupne psihoze u SAD. Kad su se vratili kuæi, mnogi su pojedinci ustanovili da dom nije ono što su oèekivali. Vratili su se u kožnim jaknama i sa trofejima, puni energije, adrenalina i željni akcije. Domovina im to nije nudila, kod kuæe su na njih èekale temeljne amerièke vrijednosti, porodica i karijera. Mnogi od njih to nisu mogli progutati. Kalifornija je uvijek bila magnet za kojekakve ljude, pa i za mlade veterane II. svjetskog rata. Neki od njih stvorili su novi život na cesti, meðu Harley Davidson i Indian motorima. Njihovo vrijeme je protjecalo u vožnjama motorima, radu, pijanèevanju i tuèama. Mladiæi su se grupirali u garažama i zajedno se vozili po gradu. Bajkerska supkultura ugledala je svijetlo dana, bajkeri su bili roðeni. Takve grupe ubrzo su stvorile svoja imena: Boozefigters, P.O.B.O.B. (Pissed off Bastards of Bloomington), Market Street Commandos...
Bajkeri su »terorizirali« kalifornijske gradove u anonimnosti dvije godine. Prireðivali su divlje zabave, tukli se, razbijali lokale i slièno. Buntovnici su amerièku i svjetsku javnost upozorili na sebe i zauvijek izronili iz anonimnosti, kad su na tri dana preuzeli vlast u malom gradu u Kaliforniji. Amerièka motociklistièka unija (AMA) je 1947 godine u Hollisteru, gradiæu sa sedam policajaca, organizirala motociklistièke utrke. Bajkeri su došli u grad 4. julija, u zoru. Do veèeri ih se skupilo preko 4000. Poèelo je 40-satno teroriziranje stanovništva. Bajkeri su pijanèevali, tukli se i pišali po ulicama. Sa motorima su se vozili po barovima i restoranima, jurili kroz crvena svijetla na semaforima i prireðivali vlastite utrke ulicama grada. Tisuæe pivskih boca pobacali su kroz prozore hotela, barova i restorana. Policija je uhapsila jednog èlana P.O.B.O.B., što je bajkere razljutilo. Zahtijevali su od policije da ga puste. Ovakav zahtjev policija je odbacila. Ljuti bajkeri pojaèali su ludovanje gradom. Gradska policija zvala je u pomoæ California Highway Patrol, koji su u grad poslali 40 policajaca i bajkerima zaprijetili masovnom upotrebom suzavca. Na taj naèin uspjelo im je 6. julija najuriti bajkere iz grada. Rezultat 40-satnog ludovanja je bilo skoro 100 uhiæenja bajkera i 50 povrijeðenih osoba. Hollister je postao dio povijesti.
Dva mjeseca kasnije, 3. septembra, više od 6000 bajkera ponovilo je prièu u Riversidu u Californiji. AMA i California Highway Patrol su taj vikend sponzorirali prvenstvo SAD u utrkama na 50 i 100 milja. Pijani bajkeri ponovo su organizirali svoje utrke gradskim ulicama. Osamnaesterogodišnja Gloria Bigness bila je prva smrtna žrtva tog ludovanja. AMA je takve grupe imenovala kao bande (gangs) i prognala ih iz Unije zbog bacanja ljage na sport. Dan neovisnosti godine 1948, bio je slièan. U subotu i nedjelju, nekih 2000 bajkera i 3500 pješaka preuzelo je vlast u glavnoj ulici u Riversidu u Kaliforniji. U ludovanju je poginula jedna osoba. Šerif Riversida, Carl F. Rayburn buntovne bajkere etiketirao je kao »outlaw« (razbojnièke, otpisane) bajkere i naveo, da je potrebno znati razliku izmeðu njih i ostalih.
AMA je zapisala u svojim novinama, da 99 % njihovih èlanova poštuje zakone i da postoji samo 1 % neprimernih bajkera. Outlaw klubovi (tako ih još i danas zovu u SAD) htjeli su se i po vanjštini razlikovati od ostalih. Roðene su trodijelne boje i nastalo je dijeljenje na MC (Motorcycle Club) i RC (Riders Club, kod nas MK).
Pogrešno bi bilo misliti, da je bajkerska supkultura iskljuèivo produkt SAD. U Engleskoj je u vrijeme uspona rock 'n' rolla nastala specifièna motociklistièka supkultura tako zvana Caffe Racer supkultura. Njezina znaèajnost su bili klubovi, Caffei, u kojima su se poslije napornog rada u tvornicama okupljali rokeri. Noæi su proživljavali slušajuæi rock 'n' roll, ludujuæi motociklima gradskim ulicama i zbijajuæi tuènjave sa suparnicima. Scena je polako potonula krajem šezdesetih, kad je engleska motociklistièka industrija poèela gubiti svjetski primat, u vrijeme kad je Hollywood sa filmovima »The Wild One« i »Easy Rider« probudio zanimanje za bajkerstvo širom planete.
Ideja bajkerstva poèela se u bivši Jugoslaviji raðati s prikazivanjem filma »Easy Rider«. Realnih moguænosti nije bilo, moguænost nabavke motocikla bila je minimalna. To je bilo vrijeme, kad su rijetki mogli imati motocikl istoènoeuropske proizvodnje, a o produktima zapada moglo se samo sanjati. Do prvih pokušaja organizacije bajkerske supkulture došlo je u 70-im godinama, u vrijeme filma Mad Max, ali do prave prilike došlo je tek u vrijeme promjene sistema. Osnivaèi prvih klubova bili su ljudi sa dužom motociklistièkom prošlošæu, neki od njih veæ su bili aktivni u zvaniènim klubovima stare države. Tako su npr. krajem godine 1991 neki bivši èlanovi moto kluba Maribor formirali Bears of Slovenija MC. Inaèe, prvi bajkerski klub u Sloveniji, formiran je godine 1989 u Žiriju – Rolling Bones MC.
Tekst preuzet sa
www.bikersworld.si