Zovem se Neša, imam 45 godina i živim (radim) u Sofiji.
Predstavljam se sa strepnjom jer nisam siguran da mi je mesto u društvu pravih bajkera. Evo zašto:
1. Nemam nikakvog iskustva. Za A kategoriju sam položio krajem leta, prešao sam oko 200-300 km i dok se okreneš, pao sneg. (U iskustvo ne računam guranja komšijinog motora u ranoj mladosti sa nadom da će da upali, niti vožnju skuterakija po grčkim ostrvima)
2. Mator sam. Za mene je vožnja motorom ostvarenje jedne od najvećih želja u životu a svi me zezaju da je reč o krizi srednjih godina.
3. Ja u stvari i nemam motor, imam skuter. Prijatelji bajkeri u Bugarskoj mi nisu dozvolili da kupim motor o kome sam maštao celog života. Rekli su da prvo treba da vežbam godinu-dve na nečem normalnijem. Na kraju smo se složili oko Suzuki Burgmana 650.
4. Sumnjam da ću moći da dolazim često na vaše skupove. Porodica, posao, život u inostranstvu, česta putovanja... Jednom rečju - nikakvo planiranje slobodnog vremena
5. ...i najgori greh, ne pijem pivo.
U svakom slučaju, ako vidite negde na auto-putu ludaka koji vam ablenduje, trubi i maše iz kola, znajte da to ne radi da vas nervira, već se raduje kada vidi prave bajkere.
Pozdrav